|
Post by motorizer on May 16, 2024 16:17:48 GMT 1
Username, hvala na pojašnjenjima Usput da pitam, imaš li se možda volje registrirati? Forumu bi to dobro došlo a tebi bi bilo lakše pisati i sudjelovati... i imao bi "Edit" opciju. Ti si pretpostavljam UsernameX sa forum.hr?
|
|
|
Post by gstaraz on May 17, 2024 0:54:01 GMT 1
Iako akordi nastaju iz ljestvica i ljestvice iz akorda - kokoš ili jaje ovo mi cool zvuči kao tema za "pallamuđenje" rekao bi da najprije nastao akord kad je neko nekim slučajem okinuo tri note na nekom instrumentu koje su mu u kombinaciji dobro zvučale, pa je onda krenuo slagat ostale note koje su se nekako uklapale u taj "akord" al eto, mašta nema granica, pa će sigurno svako naći svoje objašnjenje na to pitanje ... a i pitanja koja otvara bilo kakav odgovor su vjerovatno beskrajna.
|
|
frus
Moderator
Posts: 30
|
Post by frus on May 17, 2024 7:05:50 GMT 1
Znači pitaš ali ti se ne da razmišljati o tome Pa nije baš atomska fizika, onak brojiš do 8
|
|
|
Post by beerman on May 17, 2024 9:19:38 GMT 1
Znači pitaš ali ti se ne da razmišljati o tome Pa nije baš atomska fizika, onak brojiš do 8
ja sam samo pitao zašto G dur može sa stiskom na B žicu, a može i bez toga...mislio sam da je to neki izuzetak iz pravila, prema vlastitom odabiru jasno je da to nije nuklearna fizika i sve se vrti oko tih par tonova, ali ima i tu svega, ne bi se išlo na glazbenu akademiju da je to sve samo brojanje do 8 nisu ni note kako kažeš atomska fizika pa vjerojatno barem nas pola ovdje ne zna čitati note, a ne znaju ih čitati ni neke legende, odnosno veliki svjetski glazbenici
|
|
|
Post by motorizer on May 17, 2024 10:23:54 GMT 1
Iako akordi nastaju iz ljestvica i ljestvice iz akorda - kokoš ili jajeovo mi cool zvuči kao tema za "pallamuđenje" rekao bi da najprije nastao akord kad je neko nekim slučajem okinuo tri note na nekom instrumentu koje su mu u kombinaciji dobro zvučale, pa je onda krenuo slagat ostale note koje su se nekako uklapale u taj "akord" al eto, mašta nema granica, pa će sigurno svako naći svoje objašnjenje na to pitanje ... a i pitanja koja otvara bilo kakav odgovor su vjerovatno beskrajna. ja inače znam točan odgovor na pitanje kokoš ili jaje odgovor je jaje, jer su jaja postojala puno prije nego su nastale ptice.
|
|
|
Post by motorizer on May 17, 2024 10:30:56 GMT 1
Znači pitaš ali ti se ne da razmišljati o tome Pa nije baš atomska fizika, onak brojiš do 8
ja sam samo pitao zašto G dur može sa stiskom na B žicu, a može i bez toga...mislio sam da je to neki izuzetak iz pravila, prema vlastitom odabiru jasno je da to nije nuklearna fizika i sve se vrti oko tih par tonova, ali ima i tu svega, ne bi se išlo na glazbenu akademiju da je to sve samo brojanje do 8 nisu ni note kako kažeš atomska fizika pa vjerojatno barem nas pola ovdje ne zna čitati note, a ne znaju ih čitati ni neke legende, odnosno veliki svjetski glazbenici Beermane, samo ti pitaj, to te Frus samo malo dobronamjerno usmjerava u ispravnom pravcu. nego, ti me podsjećaš na mene samoga, skoro ista pitanja i komentare sam i ja imao kada sam prije 8-9 godina došao na naš bivši forum gitare.info... i tada su mi Frus i ostala ekipa pokušavali dati iste odgovore i pojašnjenja... pa mi je to simpatično
|
|
|
Post by beerman on May 17, 2024 11:15:49 GMT 1
znam, znam, Frus je stari majstor i poštujem svaki savjet, kao i kritiku...volio bih ja to sve znati, ali kad bih mogao nekako proces učenja prespavati i probuditi se pun znanja
|
|
|
Post by gstaraz on May 17, 2024 15:38:23 GMT 1
hahahaha... nemoj previše to priželjkivati, mogla bi ti se želja i ostvariti :P uz naravno mali sićušni kompromis ili uvijet... suglasnost da primiš mali sitni ćipić Šalim se naravno...
oko te teorije muzike ima dosta "škola misli", ali na kraju je neki konsenzus da ako ju želiš znati, se ide u školu i nauči se... relativno dugotrajan proces, ali uspijeh je zagarantiran. Alternative su naravno, youtube i slični, knjige, neki frend koj to več zna a ima brdo strpljenja, privatne lekcije, itd...
no drži na umu da svako alternativno riješenje ima i svojih mana, pa je često da puno toga ostane nedorečeno.
-kod mene je slučaj da note neznam... odnosno znam ono osnovno što zadovoljava moje potrebe za neprofesijonalnu svirku, ali da me neki band pozove da odsviram sa njima jer im se gitarista razbolio pred koncertom, i daju mi svesku sa notama njihovih stvari, to nebi bio u stanju napraviti ! ...na prvi prijepis sola na kogeg bi naletio bi se zablesio, ili improvizirao nešto po svom Dok neko ko ima znanje čitanja i razumjevanja nota, to bi bez frke napravio.
Uglavnom, pravilan hvat akorda koje je pitanje ove teme u stvari i ne postoji... odgovor kojeg su ti dali o tri note je točan; a di češ ti te tri note uhvatiti je apsolutno nebitno... bitno je da tebi to dobro zvuči, i da fizički to prstima možeš uhvatiti ...šta ti želiš naglasiti u tom akordu te tvoja subjektivna stvar, dali ti taj akord želiš skratiti ili proširiti za koju notu, to će odrediti i sam hvat na vratu
- može li to "na uho" bez poznavanja teorije ? naravno da može, ali treba bit svijestan da si u tom slučaju ograničen u gore navedenim aspektima (ako nisi neki savant ) ... ja note neznam čitati, ali znam brojat do 8
sa godinama sam naučio kako razni hvatovi zvuče i di se nalaze na vratu, šta su trnaestice, jedanaestice, devetke, sedmice itd... ali naučio sam ne kako oni izgledaju na papiru, več kako izgleda položaj prsta na vratu. - kako se tvore ti akordi sam isto pomalo godinama naučio šta pričajući sa lljudima koji to znaju i čitajući forume poput npr. ovog.
- Dali mi je to šta pomoglo ? ... pa i nije baš nešto ekstra pomoglo... dobro je došlo u nekim suituacijama di se nadjem sa frendovima pa zasviramo, pa onaj ko ima ideju u tom trenutku kaže koj je slijed akorda i u kojoj ljestvici sviramo, tako da se skrati za koju minutu usvajanje ideje; ali za skidanje meni dragih stvari, improviziranje itd, i nije učinilo neku razliku No ja nisam nikada imao ambiciju niti želju postati profi muzičar... sviram jer me to raduje, opušta, volim zvukom izraziti svoj "mood", volim način na koj muzičari vide svijet i volim se družiti sa ljudima u takvoj atmosferi... i to...
(kod mene je tu još i faktor koj me privukao gitarama i sama tehnička izvedba instrumenta... žašto je vrat te dužine, zašto je tog kuta, šta se desi ako je drukčije, kako naštelat instrument po zadanim željama ili predodređenim parametrima, itd...
Moje što bi imao reči po tom pitanju, je da se ne opterečuješ sa time... sviraš kako god znaš i tebi cool zvuči, a ako osjetiš želju ili potrebu jednog dana sve to izanalizirat malo detaljnije, i svhatiti šta i zašto nešto radiš, izdvojiš si vremena za to i naučiš... simple as that
Na kraju ćeš sjecajem okolnosti, sve to ionako donekle naučiti sam od sebe, ako nastaviš svirati, samo što to neče biti u slijedu kojeg inače u školama predaju, i za kojeg su ustanovili da je naj efikasniji.
___________________ hahaha motorizer ... naravno, bez jaja nema ničeg u životu, ...a ovi tamo neke silne tisučljetne teorije i dileme složili
|
|
|
Post by beerman on May 17, 2024 22:08:02 GMT 1
gstaraz - napisao si puno toga i ako ništa drugo mogu se zahvaliti na trudu da objasniš neke stvari oko znanja teorije i koliko je teorija bitna ili nije. Svakako je korisna, ali nije neophodna. Ja to gledam na jedan način koji opet ne mora biti točan, ali ima nečeg u tome, a to je da i vozač auta ne mora znati od čega se sastoji mašina, važno je da zna dobro upravljati s njom iako bi bilo korisno da zna i na koji način sve to funkcionira. Dakle, najvažnija stvar je znati svirati gitaru, a akorde je već netko davno izmislio pa se mi ne moramo zamarati s teorijom kako oni nastaju, glavno je da se znamo njima koristiti. Eto, nisam sad rekao neku veliku mudrost, ali tek toliko da dodam neku misao svemu tome dodao bih još nešto iako možda nepotrebno filozofiram, ali šta 'š da ne bi ispalo da mislim da se može bez teorije, ne mislim baš tako nego mislim da teoriju treba podijeliti na primarnu i sekundarnu, pa čak i tercijalnu primarna teorija je ono što moramo znati da bi uopće mogli svirati, npr. moramo znati kako se drže akordi i kako se zovu, a to najprije kreče od teorijskog učenja pa prelazi u praktično...neću dalje nabrajati što je još primarno, dovoljan je ovaj primjer sekundarna teorija je npr. kako uopće nastaju akordi, iz kojih tonova i zašto je to tako (to je ono što ne trebamo znati ako nam se ne da ići duboko u teoriju glazbe) tercijalna teorija je ono čime se bave doktori glazbenih znanosti, a običnim glazbenicima ili muzičarima to uopće ne treba
|
|
|
Post by gstaraz on May 18, 2024 13:31:00 GMT 1
pa u teoriji tako nekako, da.... več kad si spomenuo analogiju vožnje i mašine: kad voziš auto na 8000 okretaja u 6 brzini i prešaltaš u četvrtu, odmah če mašina zaurlat i bit će ti jasno da nešto ne štima u tom tvom potezu - tad ćeš ili u buduče izbjegavati to raditi, ili će te zaintrigirat, pa dobro šta se to desilo, i pitati nekog ili pročitat negdije o čemu se radi. ako si samo odlučio izbječi u buduče takav potez šaltanja, nastavit ćeš vozit i svi sretni ... mašina će ti vjerovatno dugo trajat i nečeš vjerovatno nikog ubit na cesti jer su ti na tren "blokirali" pogonski kotači na mokroj cesti u zavoju. ako odlučiš pak prokopati o čemu se tu radi i zašto se to desilo, ustanovit ćeš da to možeš i upotrijebiti u svoju prednost u nekim specifičnom situacijama... to bi te rebalo učiniti boljim vozačem, spremnijim da adekvatno reagira na novonastalu situaciju u vožnji. ...ali ono što sam prije napisao u gornjem postu.... vremenom ćeš to ionako iskustvom sam instinktivno naučiti, jer sve je to u neku ruku prirodno, al će trebat malo više vremena dok se sve te situacije ne izredaju u tvom iskustvu koje će vremenom rasti. _____________________ naravno, nije sve to baš tako jednostavno kako smo napisali, jer ima brdo tih škola misli i pogleda na tematiku ...neko može čak reči da te teorija zatvori u neke okvire znanja i sigurnosti iz kojih ćeš nerado izači jednom kad ih znaš i može te čak i sputati u stvaralaštvu... (to je bila moja izlika kad bi u prošlosti pomislio "ajde da sad sjednem i doktoriram tu muziku do poslijednjeg atoma" ... naravno, kasnije sam ustanovio da nije tako, ali da se argumentirati i jedan takav pogled na problematiku. )
Poanta je na kraju uvijek ona: Sviraj i guštaj... niko ne trči za tobom da moraš nešto danas ili sutra naučiti... sam če doči trenutak kad će ti se nešto nači pred nosom pa češ bacit oko o čemu se radi.
Sama činjenica da si otvorio takvu temu več ukazuje na to da te stvar zanima, i da su se prva pitanja pojavila pred nosom; a pošto nije baš 1+1=2, a odgovora i filozofije oko hvatova ima stvarno dosta, nekako je i prirodno da prihvatiš za početak naj jednoistavniji među njima i prašiš dalje
_________________
znači laički i seljački, prvi korak bi bio shvatiti slijedeče, i u svrhu lakšeg razmijevanja svega toga složimo se da zanemarimo polutonove... o tome kasnije kad shvatimo koncept te kriptografije :
1. osnovnih tonova koje mi koristimo u našoj glazbi ima sedam i označavamo ih slovima (a,b,c,d,e,f,g) na latinskom ili talijanskom bi to bilo (do, re, mi, fa, sol, la, si,...) al tlijanski to zanemari za sada ;)
osmi ton u gornjem primjeru bi bio opet "a" što je ujedno početak slijedečeg ciklusa tonova, samo za oktavu više: a.b.c.d.e.f.g.a.b.c.d.e.f.g.a.b.c.d.e.f.g... itd... pošto sad ovo a.b.c.d.e.f.g.a.b.c.d.e.f.g relativno apsurdno nekomu može izgledati ako se prvi put susreče sa teorijom muzike, legitimno je da pita "pa dobro di je tu početak a di kraj" - odgovor je di god ti odlučiš... odaberi jednan ton (jedno od onih slova gore) i tamo ti je početak. ...ti si odabrao G recimo ... super, znači tebi je prva nota sada g pa ide: g.a.b.c.d.e.f.... i sad dolaziš tu do prvog zapleta koj zahtjeva da se stvore neke nove neuronske veze u mozgu... mi kad govorimo o tonovima u skalama, označavamo ih brojkama 1,2,3,4,5,6,7.... - di je tebi broj 1 ? - na onoj noti (tonu) kojeg si odlučio da će ti biti tonalitet pjesme ... u tvom slučaju si odabrao "G", pa je G = 1 , A = 2, B = 3, C = 4, D = 5, itd... (i sad ti brojevi koje smo napisali gore, mogu se i izraziti i na talijanskom: prima, seconda, terza, quarta, quinta, sesta settima... kako ti je neko puno stručnije odgovorio prije mene negdije u temi, no te talijanske nazive za sada zanemari da te ne bune.. ne trebaju za sada)
2. akord su istovremeno odsvirane 3 različite note, pa opet kako su ti prije lijepo formatirano prikazali, za DUR akord je pravilo da su to note broj 1,3,5.
pošto si ti odabrao G kao prvu notu (slijed: g.a.b.c.d.e.f.) tebi su 1,3,5 u stvari note izražene slovima: G, B, D i ako ti njih zajedno odsviraš, odsvirao si akord G DUR (tu sad kreču filozofije o dominantama, subdominantama, itd... ali pusti za sada to, dok ne skontaš osnovu kako ti luđaci od muzičara pričaju i pišu :P )
Kako smo naveli gore kao primjer: DUR = 1,3,5, svaki akord (G Dur, G mol, G2, G6, G7 itd) ima ima neku svoju "šifru", pa neki imaju brojku više koju češ odsvirat (znači 4 tona a ne samo 3), itd...
to bi ja mislim bila baš neka baza koju bi preporučao za shvatiti na neki svoj način, kako ti naj više smisla ima, pa krenut npr. od tuda.
pa malo pallamuđenja:
Naravno kad kreneš onda pogledati na gitari ovo što sam napisao, krečući iz tvog primjera iz G ( treći prag na najdebljoj žici) ustavonit ćeš, kad se počneš spuštati po vratu, da između dva tona postoje i nekakvi polutonovi , sniženi, ili povišeni tonovi... pa prag 4 nije po onome šta smo napisali g.a.b.c.d.e.f. sada ton A , več je nešto između G i A, odnosno Povišeni G ili Sniženi A (isti ton su G povišeni ili A sniženi,,, na istom su pragu, al to je priča za neki drugi put)... primjetit ćeš onda i da između nekih tonova nema "polutonova" i naravno nakon što si taman pomislio da si sve shvatio češ ostat u čudu... šta sad, jbt, krivo su mi složili gitaru ...
Zašto je to tako... a eto, zato što se onaj opičeni Pitagora umješao u muziku pa ćeš malo to jednog dana istražiti zašto su jednu oktavu podjelili ba na toliko tonova, i skontat da je Pitagora u biti brijao na svetu geometriju, neke zlatne sredine, pa je tu i fibonacci nešto dodao njegovih zapažanja.... i hop!, iz jednostavnih 7 tonova češ uletit u svijet koj možda nisi ni znao da postoji i završit bog zna gdje... piramide, faraoni, sumeri, nastanak universa, bogovi, virtualne stvarnosti, paralelni svemiri, satanizam, gospel, biblija... "na početku biješe zvuk" i tako to... kraja nema, kao ni slijedu nota hahahaha
Prepuruka nekoga prije je bila da se za razumjevanje toga koristi tipkovnica klavira, što definitivno olakšava shvačanje, jer tamo ima 88 tiipki složenih linearno na jednom "pravcu", dok na gitari tu imaš 6 pravaca koja kombiniraš... takav si instrument odabrao, jbg... sad guraj kontejner i razmišljaj o hvahovima
Naravno, disclaimer je da ovo piše osoba koja nije studirala muziku, relativno malo o svemu tome zna, i vjerovatno i nešto od onog malo što misli da zna je krivo , ali voli bar donekle znati ili misliti da zna šta radi kad nešto radi tako da za stručnija i kompetentinija objašnjenja, se slobodno obrati bilo kome na forumu, a ima ih predpostavljam koji su magistri za ovu temu ...ovo što sam ti ja napisao je čisto da se donekle snađeš za početak u ovoj kriptografiji
Moj glas ide u glavnom za to da skočiš i usvojiš tu neku teoriju glazbe... odvest će ti misli svukuda i zabavno je ako imaš vremena tome se posvetiti.
Naravno, u buduče ću se suzdržati od postanja u ovakvim temamama, jer se stvarno ne osječam dovoljno kompetentnim, al eto, čisto da se piše nešto, i usput se upoznajemo, i kako to več ide
|
|
|
Post by beerman on May 18, 2024 18:50:27 GMT 1
ok...opet si se potrudio da detaljno opišeš kako to ide
zapravo su horizontalne ljestvice jednostavne, kod vertikalnih treba malo više misliti...no ono što mi od početka bavljenja gitarom, a ni dan danas mi baš nije jasno, to je koliko su mi ljestvice uopće korisne u sviranju...ako sviram iz tablatura pratim upute iz tablatura, a ako smišljam neku melodiju iz glave onda kombiniram tonove kako mi najbolje zvuči, znači, ne razmišljam baš o ljestvicama...možda još nisam na tom nivou da shvatim važnost ljestvica jer one vjerojatno ipak jesu važne, možda više zbog bolje komunikacije u ekipi i onima koji sviraju iz notnog zapisa, a onome tko svira sam i ima neki svoj sistem snalaženja, nisu mu nešto bitno
više sam se sad fokusirao na ljestvice nego na akorde, ali svejedno, sve to ide jedno s drugim
|
|
|
Post by gstaraz on May 18, 2024 19:58:04 GMT 1
važne su, ali ako sviraš iz tablatura, onda i ne, jer u stvari sviraš na pamet; mada pomalo samim time pamtiš dijelove raznih skala... što je opet nekakvo nesvijesno stanje učenja teorije (al eto, još nisi svijestan možda da je to teorija) kad jednom naučiš neke skale i budeš ih vježbao, češ ih prepoznati u djelovima pjesmi koje si iz tabova naučio napamet... Ima ljudi koji ih nikada ne nauče, a opet sviraju po uhu bez problema. na kraju svako te tonove vidi na svoj način... ne moraju to nužno biti brojke, slova i sl. ... mogu to biti i pragovi na gitari. ako znaš na pamet kako svaka žica na svakom pragu zvuči, eto riješio si problem... to bi bio onaj tzv. Perfect Pitch... mozak ti je mapiran da bilo koj ton može povezat bez greške iz prve sa određenim pragom na gitari Tad ti niko nema šta ni govoriti... čuješ pjesmu i odsviraš ju, ili zamisliš pjesmu i odsviraš ju... al eto mislim da nema baš puno takvih među onima koji su "tek počeli svirati" vremenom po malo se dođe do toga, ili bar blizu. skale je uglavnom bitno naučiti radi nekakve motorike prstiju i mozga (valjda sam se dobro izrazio) ...samim vježbanjem skala učiš koje su opcije otvorene za slijedeču notu koju češ odsvirati u nekom slijedu a da to paše sa akordom koj se svira, a i da znaš kompičima reč u kojoj biš skali zelio da se neka stvar svira, kako bi se postigla atmosfera koju si zamislio kad si složio pjesmu. ... i naravno, još milion drugih razloga Teško je sve to na nekom forumu sve objasnit pišuči, al eto možda nešto i izvučeš iz svega toga... ako ništa drugo da razni ljudi vide glazbu i pristpaju joj na različite načine naravno, ja sad tu mješam pojmove tonova, nota, skala, modova itd... što nije poanta ...pokušavam samo prenijeti jedan od načina razmišljanja kad imaš u planu odsvirati neki slijed nota (lick). neko u tom trenutku ima u glavi skale, neko neke šablone spojenih u slijed zvukova kojima se upoznao slučajući ili svirajuči, neko vidi pozicije prsta na vratu i ima neke "mote" po vratu koji će mu dati da odsvira šta je želio, neko vidi zvukove kao boje pa pitura sa njima, neko kao ih vidi kao oblike.... kolko ljudi tolko čudi
No tu sad stvarno pallamudim... kao što rekoh, sviram desetlječima, ali po klasičnom pitanju nota i konvencijonalne teorje glazbe sam, ja mislim naj manje kompetentna osoba na forumu
|
|
|
Post by motorizer on May 19, 2024 9:05:02 GMT 1
veoma su korisne. savjetovao bi ti da naučiš mol-pentatonsku ljestvicu u E tonalitetu (minor pentatonic na engleskom), i to osnovni oblik(poziciju) na 12. pragu: to je prilično jednostavno, jer imaš samo dva položaja prstiju na svakoj žici. u toj šabloni se nalaze svi tonovi E mol-pentatonske ljestvice (E,A,D,G,B), u zatim se i ponavljaju. "penta" inače znači 5, dakle samo 5 tonova je dovoljno da bi se odsvirala navedena ljestvica. ali gitara je krasan instrument sa 6. žica pa treba iskoristiti tu mogućnost što se tonovi jedne ljestvice ponavljaju u različitim oktavama na tako malom prostoru unutar 3 polja. kada si naučio to, nađi negdje tablature ili tutorial na YT od Hendrixovog Hey Joe sola, i nauči ga svirati, kratak je i relativno jednostavan. nakon toga obrati pažnju da je cijeli solo u stvari odsviran točno na ovim položajima prstiju koje vidiš na ovoj slici poviše. ok, ima tu i bendanja kod sviranja, što znači da se bendanjem dohvaćaju tonovi koji se nalaze u slijedećoj poziciji (obliku) te ljestvice. dakle, znajući samo jedan od 5 oblika/šablona/pozicija prstiju mol-pentatonske ljestvice, možeš odsvirati odličan solo, i to od prve, čisto ga improvizirajući bez da odsviraš neki krivi ton. pri tome čak ne trebaš znati ni imena tonova koje koristiš, sve što trebaš je znati u kojem tonalitetu je neka pjesma, i taj osnovni oblik ljestvice prilagoditi tom tonalitetu. a to prilagođavanje se radi na način da naučiš imena tonova na prvih 12 polja E žice, i ovaj oblik sa slike kreneš svirati sa onog praga(polja) na kojem se nalazi ton koji je isti kao i tonalitet pjesme. znači, ako je pjesma u A, ovaj oblik ćeš svirati sa 5. polja a ne 12. kao što je slučaj za E tonalitet na slici. ako je tonalitet G, onda to sviraš sa 3. polja, ako je D, onda sa 10. polja, i tako dalje. vremenom ćeš raditi i na tehnici, pa ćeš u solo dodavati vibrato, bendanje, hammr-on, pull-off, pauze, različitu jačinu trazanja pojedinih tonova i tome lsično, čime će tvoje solaže zvučati sve bolje i bolje. jednostavnije a korisnije od toga ne može, to je čista mehanika. kada vidiš nekog prosječnog gitaristu kako improvizira neki solo, on pri tome koristi većinom neku ljestvicu i položaje koji se na vratu gitare u njoj nalaze, i pri tome se najčešće pridržava samo šablone (oblika) a ne i imena tonova. i dok sviraš u ljestvici, koji god ton odsviraš prema toj šabloni, to će uvijek zvučati "točno" i u skladu sa pjesmom. za početak je najkorisnije i najlakše naučiti mol-pentatonsku ljestvicu jer se ona savršeno uklapa u blues i rock glazbu. ona se koristi barem u polovici svih rock i većini blues pjesama. jedna od njenih osobina je da se može svirati bez obzira da li su akordi u duru ili molu, ona je univerzalna za oba slučaja. a kako smo rekli, ovisno sa kojeg polja je kreneš svirati, oblik/šablon je uvijek isti, ali je tonalitet različit, ovisno o pjesmi uz koju hoćeš svirati solo. ponekad ti se neće dati učiti neki solo kakav je originalu jer je možda taj solo malo bezvezan, ili predug/prekratak, ili prebrz/prespor za tvoje sposobnosti, ili bi jednostvano htio svirati a nemaš vremena ili volje za učiti. i tada umjesto da se mučiš sa učenjem, jednostavno odsviraš vlastiti solo uz pomoć ove ljestvice i njegon šablona. to ne znači da ne treba naučiti neka sola kakva su originalu, daleko do toga, jer se učenjem načina na koji netko svira dolazi do saznanja što i kako se nešto može napraviti, naučiti raznorazne "lickove" i šablone, izražaj i tome slično. vremenom kako sve više budeš svirao, znati ćeš otprilike kakva melodija će izaći pod prstima ovisno što od tih položaja ljestvice odviraš. također ćeš vremenom naučiti i njene tonove (nije obavezno, ali je korisno ovisno o tome koliko duboko želiš zaroniti u glazbu). a to je veoma lako, jer ako znaš imena žica (E-A-D-G-B-e), tada znaš i imena tonova na 12. polju jer se od njega sve ponavlja kao i od početka vrata. zatim ćeš jednostavno doći do toga koji su ostali tonovi u onom obliku sa slike poviše ako si naučio "brojati" imena tonova na prvih 12. polja E žice (E-F-F#-G-G#-A-A#-B-C-C#-D-D#-E). tako ćeš "izbrojati" da ako je E na 12. polju, na 15. je G, ako je A na 12. polju, tada je na 14. B i tako dalje. nadalje, korisno da znaš gdje se u tom obliku nalazi takozvani "root" ton (na donjoj slici označeni crnom bojom). u slučaju E mol-pentatonske ljestvice, root ton je E. kod A mol-pentatonske ljestvice je to A, i tako dalje sa svima ostalima. root ton je koristan jer ako pri sviranju koristiš njega kod početka i kraja neke fraze, ili mu se vraćaš tokom sviranja, to odlično i povezano zvuči. nakon toga, doći će vrijeme za naučiti sve položaje mol-pentatonske ljestvice na cijelom vratu. sveukupno ima 5 različitih položaja koji se uklapaju (nastavljaju) jedan na drugi. i kada to naučiš. moći ćeš svirati solo po cijelom vratu, i kombinirati tonove iz različitih oktava i time dobivati različite efekte i melodije. za to naučiti treba ti 5 dana, ako svaki dan penzionerski i polagano naučiš po jedan oblik. ovo su ti oblici (brojevi 2, 7 i 12 označavaju pragove za lakšu orijentaciju): a ovako to izgleda kada se spoje jedan za dugim na cijelom vratu: pokušaj to što sam ti napisao (ako već nisi), i otvorit će ti se jedna sasvim nova vrata u pristupu gitari i sviranju. znači, bez teorije, samo konkretno... i korisno. a opet vrlo vjerojatno će te to vremenom polagano uvući u teoriju i neka nova saznanja. pokušavam samo prenijeti jedan od načina razmišljanja kad imaš u planu odsvirati neki slijed nota (lick). neko u tom trenutku ima u glavi skale, neko neke šablone spojenih u slijed zvukova kojima se upoznao slučajući ili svirajuči, neko vidi pozicije prsta na vratu i ima neke "mote" po vratu koji će mu dati da odsvira šta je želio, neko vidi zvukove kao boje pa pitura sa njima, neko kao ih vidi kao oblike.... kolko ljudi tolko čudi
odlično opisano teško da si manje kompetentan po tom pitanju od mene... ja sam u tom području kralj - totalna neznalica i ljenčina
|
|
|
Post by beerman on May 19, 2024 10:22:03 GMT 1
E mol pentatonsku ljestvicu sam naučio već davno pa se često i služim s njom kad smišljam neke svoje kombinacije, ali nije da se držim te ljestvice ko pijan plota, držim je se kao neke osnovne šablone, ali ubacujem i neke postranične tonove. Npr. na žici B se u pravilu koristi 9. i 12. polje, ali meni je zgodno dodati i 11. ako mi u nekom slučaju baš dobro paše. Ove druge pentatonske nisam učio, mogu to za pol sata savladat, ali ok, treba malo duže ponavljati to da ostanu trajno u glavi, a ne da već sutra zaboravim kako idu. Trenutno mi baš nije jasno zašto se zove mol, a ne dur ljestvica? Možda je bezvezno pitanje, ali ne znam kako se razlikuju molske od durskih ljestvica I još jedno pitanje, zašto su na ovim skicama koje si stavio neke pozicije crne, a neke bijele?
spominješ Hendrixa...njegova jedna rečenica glasi 'Don’t use your brain to play it, let your feelings guide your fingers'...ja sam to shvatio kao da hoće reći 'ne zamaraj se pravilima i teorijom, sviraj po osjećaju'...to mislim zato što on navodno nije znao čitati note, a možda nije znao i dosta drugih stvari što se tiče tih teorijskih zavrzlama
|
|
|
Post by motorizer on May 19, 2024 11:12:39 GMT 1
crnom bojom su označeni E tonovi (root) u šabloni mol-pentatonske ljestvice.
"proširena" mol-pentatonska ljestvica je u stvari "blues ljestvica", u kojoj je dodan po još jedan ton. tako na primjer u njoj možeš svirati 11. polje na B žici (uz 10. i 12.) kao što si napisao, ili recimo 13. polje na A žici (uz 12. i 14.). ima ih još na nekim mjestima u ostala 4 oblika.
ti "drugi" oblici su itekako korisni i jednostavni za naučiti. kada sa njima ovladaš, prilikom sviranja nekog sola ćeš mnogo puta u stvari prepoznati upravo te oblike. oni ti omogućavaju veći raspon (visinu) tonova, kao i određene kombinacije sviranja prstima. ponekad možeš čisto vizualno pohvatati nekakve geometrijske uzorke polja određene ljestvice, i onda ih pokušati odsvirati pa tako dobiti odlične "lickove".
mol-pentatonska ljestvica je izvedena iz mol ljestvice ali bez 2. i 6. tona. razlika u molskim i durskim ljestvicama je u intervalima, ali kako se oni slažu i zašto, nemam pojma. za to bi trebalo poznavati osnove teorije, koje ja na žalost ne znam, i nije da me baš i trenutno zanima.
Hendrix možda nije znao čitati note u notnom sistemu, ali se itekako razumio u tonove, ljestvice i akorde na gitari (npr. E7#9 "Hendrix chord" kojeg je često koristio), zato je i razvio svojstven zvuk i melodije. tek kada se čovejk poveže sa gitarom i iz iskustva zna kakav zvuk će proizvesti određen šablon (bio to lick, akord, ili dio oblika ljestvice) na određenoj visini vrata, tada može ugasiti mozganje i prepustiti prstima i feelingu da vode inspiraciju.
|
|